Šta su otvoreni podaci (open data)?

Open data (otvoreni podaci) predstavljaju ideju da se podaci učine slobodno dostupnim i upotrebljivim i na taj način podržava razvoj koji može biti od koristi široj javnosti.

Definicija otvorenih podataka

Podaci su otvoreni kada ne postoje pravni, tehnički ili drugi kontrolni mehanizmi koji ograničavaju pristup, dalju obradu i dalje širenje ovih podataka. Pristup, dalja obrada i dalja distribucija trebali bi biti mogući za svakoga i za bilo koju svrhu, uključujući komercijalnu, bez ograničenja i diskriminacije i bez plaćanja naknada – (Daniel Dietrich).

Šta karakteriše otvorene podatke?

Podaci koji se objavljuju u smislu otvorenih podataka stavljaju se na raspolaganje otvoreno kako bi se mogli slobodno koristiti, dalje obrađivati ​​i distribuirati. Ovi podaci su dakle prvenstveno takozvani neobrađeni podaci. Drugi primjeri sirovih podataka koji bi mogli biti javno dostupni su:

• podaci o vremenu
• geo podaci
• podaci o životnoj sredini
• saobraćajne informacije
• statistika
• rezultati medicinskih istraživanja

“Deset principa otvorenih vladinih informacija” Sunlight fondacije navodi šta karakteriše otvorene podatke. Stoga su lako dostupni, mašinski čitljivi i nediskriminatorni, odnosno dostupni svima u bilo koje vrijeme. Otvoreni podaci mogu dolaziti iz različitih izvora, npr. iz administracije, sa univerziteta ili privatnog sektora, i mogu ih oni dobrovoljno objavljivati. Osim toga, otvoreni podaci treba da budu potpuni, da budu primarni izvori i da budu dostupni čim se kreiraju. Kako bi se omogućilo sveobuhvatno korištenje otvorenih podataka, podaci su dostupni besplatno i trajno, koriste se otvoreni standardi (npr. formati čija upotreba nije vezana za komercijalne programe) i bira se otvoreno licenciranje.

Stepen otvorenosti skupova podataka može se ilustrovati korištenjem “Modela pet zvjezdica” Sir Tima Berners-Leeja, citiranog od Dietricha:

Zašto uopće otvarati podatke?

U demokratskom društvu koje dobro funkcioniše, građani moraju znati šta njihova vlada radi. Da bi se to osiguralo, potrebna je transparentnost i demokratska kontrola, kao i slobodan pristup vladinim podacima i informacijama i mogućnost dijeljenja ovih informacija sa drugim građanima. U digitalnom dobu podaci su ključni resurs za društvene i ekonomske aktivnosti. Otvaranjem podataka, vlade mogu pomoći u stvaranju inovativnih preduzeća i usluga koje zauzvrat stvaraju društvenu i ekonomsku vrijednost. Otvaranje podataka omogućava učešće i informisano uključivanje u političko odlučivanje.

Za šta se koriste otvoreni podaci?

Otvoreni podaci se mogu koristiti u nekomercijalne, naučne i ekonomske svrhe. Istraživački projekti ili data novinarstvo, na primjer, mogu se provoditi na njihovoj osnovi. Mogu se razviti web stranice i aplikacij koje su besplatno dostupne ili se moraju kupiti. Za gornji primjer, aplikacija bi se mogla razviti u kombinaciji s geopodacima, koji koristi kartu određenog grada da prikaže distribuciju imena po okrugu i godini. Podaci bi se mogli koristiti i u sociološkim istraživanjima.

Međutim, pružanje i korištenje otvorenih podataka ne dovodi samo do rezultata koji su mjerljivi ili opipljivi. Iznad svega, objavljivanje otvorenih podataka iz administracije (Open Government Data) omogućava transparentnu upravu i na taj način može promovirati povjerenje u djelovanje države, demokratsko donošenje odluka i učešće građana.

Izvori:

• Wikipedia: Članak o „ Otvorenim podacima “, preuzeto: 13. jula 2015.
• Bundeszentrale für politische Bildung [urednik]; Dietrich, Daniel: Dossier Open Data ; Pristupljeno: 13.07.2015. Objavljeno pod CC licencom: autor/3.0/ Autor: Daniel Dietrich za bpb.de
• Bijela knjiga OGD Austrija (2011); Urednici: M. Kaltenböck & T. Thurner – www.ogd2011.at . Dostupno na: OGD white paper, pogl. 6.2 . Objavljeno pod CC licencom BY 3.0 Austria
• e-turizam.com

Foto: Dreamstime I © Ihor.S , e-turizam.com