Nacionalni park “Una”: Svjetska destinacija u našoj avliji

Nacionalni park “Una”: Svjetska destinacija u našoj avliji

Nacionalni Park “Una” nastao je iz potrebe da se zaštiti jedan od najljepših i biodiverzitetski najšarolikijih krajolika Evrope. Park je osnovan prije manje od pet godina, a danas je prepoznatljiv širom Evrope, ali, što je još značajnije, i u Bosni i Hercegovini

Smisao postojanja ekološki zaštićenih područja jeste zaštita prirodnih, kulturno-historijskih i drugih vrijednosti, očuvanje tradicije i običaja stanovništva nekog područja, te iskorištavanje tog prostora s ciljem razvoja sporta, rekreacije, gastronomije i drugih selektivnih oblika turizma. Bosna i Hercegovina zbog svojih prirodnih ljepota, bogatog kulturno-historijskog naslijeđa i tradicije, te biološke i reljefne različitosti zasigurno predstavlja plodno tlo za razvoj ekoturizma.

 

Nažalost, svjesni smo činjenice da ovakav potencijal u našoj zemlji još nije dovoljno iskorišten. Jedan od glavnih oblika razvoja ekoturizma jeste uspostava nacionalnih parkova kao zaštićenih lokaliteta. U ovom tekstu ćemo predstaviti pozitivan primjer uspješnog očuvanja i zaštite prirode u Bosni i Hercegovini, a to je jedini Nacionalni park na području Federacije Bosne i Hercegovine – Nacionalni Park “Una”, te objasniti njegov značaj za prostor Krajine, FBiH, pa i cijele BiH. Ovaj nebrušeni dijamant predstavlja veliku razvojnu šansu za bh. turizam, te ga je potrebno adekvatno valorizirati i očuvati u skladu s konceptom održivog razvoja. Napredujući iz godine u godinu, ovo područje će daljim konzistentnim i dugoročnim pristupom održivosti zasigurno doprinijeti odgovarajućem pozicioniranju Bosne i Hercegovine na ekoturističkoj mapi Evrope.

 

Ekološka svijest se budi

Bosna i Hercegovina, s površinom od 51.197 km² (podaci američke CIA-e) predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu koja je potencijal prirodnih vrijednosti – očuvanog okoliša, biodiverziteta, raskošnih krajolika, te klimatskih i reljefnih različitosti u svrhu razvoja i promocije turizma. Na području BiH danas se nalaze svega tri nacionalna parka, od toga dva, NP “Sutjeska” i NP “Kozara”, na prostoru RS-a, dok je NP “Una” jedini nacionalni park uspostavljen na teritoriji FBiH. Također imamo i dva parka prirode, “Hutovo blato” i “Blidinje”.

Kostelski buk

Evidentno je da je u BiH institucionalna zaštita okoliša na niskom nivou, što za posljedicu ima nedovoljno iskorištavanje turističkih kapaciteta naših prirodnih bogatstava. Čak ne trebamo ići daleko izvan granica BiH da bismo pronašli primjere efikasnijeg očuvanja i promocije prirodnih resursa – države iz regije daleko bolje iskorištavaju svoja prirodna blaga. Tako na području Hrvatske posluje osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, dok Srbija ima pet nacionalnih parkova, a čak 17 ih je proglasila parkom prirode. Možemo reći da BiH tek treba zaštititi određena područja, a kao izrazito planinska zemlja, morala bi, čim prije, započeti izradu studija za uspostavljanje novih, prije svega planinskih parkova prirode.

 

Međutim, da nije sve tako crno i da je štošta krenulo nabolje u posljednjih nekoliko godina svjedoče nam sve brojniji pozitivni primjeri u buđenju ekološke svijesti u našoj zemlji. Jedan od najboljih primjera je uspostava prvog Nacionalnog parka u Federaciji BiH 2008. godine, a koji iz godine iz godinu bilježi sve zapaženije rezultate, pa definitivno možemo ustvrditi da istinski postaje jedan od pokretača razvoja ekoturizma u BiH. Zbog toga smo kontaktirali Amarilda Mulića, direktora Javnog preduzeća Nacionalni park “Una”, da bismo iz prve ruke uvidjeli proces pretvaranja ovog dijela Bosne i Hercegovine u poželjnu ekoturističku destinaciju.

 

Za kratko vrijeme ostvareni veliki rezultati

Uspostavljanje nacionalnog parka na određenoj teritoriji služi prvenstveno za zaštitu prirodnih područja uz postizanje određene ekonomske koristi, otvaranja radnih mjesta te ekološke edukacije, kako potencijalnih posjetilaca tako i lokalnog stanovništva. Formalno, ideja za uspostavljanje zaštićenog prostora na teritoriji Krajine javila se još 2001. godine kad je Općina Bihać uputila Incijativu Vladi FBiH za proglašenje gornjeg toga rijeke Une zaštićenim područjem. U maju 2008. godine ona je prihvaćena, pa je ovaj prostor proglašen Nacionalnim parkom, a tri godine kasnije u funkciju je stavljeno Javno preduzeće NP “Una” na čelu s gospodinom Mulićem, sa zadatkom upravljanja tim prostorom.

Štrbački buk na Uni

“U maju 2011. godine krenuli smo u operativnu uspostavu područja NP ‘Una’ i ustrojstva Javnog preduzeća prema Zakonu o Nacionalnom parku ‘Una’, a s ciljem upravljanja područjem u djelatnosti zaštite i očuvanja okoliša, te unapređenja prostora u smislu stvaranja ambijenta za odmor, rekreaciju, sportske i turističke aktivnosti na području NP-a”, navodi naš sagovornik.

 

Od tog perioda pa do danas, nacionalni park se sve više razvijao i obogaćivao novim sadržajima, a to je praćeno rastom posjeta.

 

“U 2015. godini imali smo rekordan broj posjetilaca, Nacionalni park je posjetilo oko 48 hiljada ljudi s plaćenim ulaznicama, što je povećanje od oko 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. U tekućoj godini očekujemo dalji rast posjeta turista”, ističe Mulić.

 

Prema statistici iz 2015. godine, 60 posto posjetilaca dolazi iz inozemstva, prije svega iz zemalja okruženja, ali s trendom porasta broja turista iz drugih zemalja Evrope i svijeta. Sve je više turista koji se zadržavaju po nekoliko dana na ovim područjima i traže dodatne sadržaje ili zanimljiva mjesta za posjete. Direktor Preduzeća navodi da niske cijene za objektivno visok nivo usluge u poređenju s evropskim standardima čine ovaj prostor sve popularnijom destinacijom ljubitelja prirode širom svijeta. Vrijedi istaći da sve veći procent posjetilaca čine turisti iz zemalja Zaljeva – Kuvajta, Saudijske Arabije i Bahreina, a za 2016.godinu, bar prema najavama turističkih agencija, očekuje se nastavak rasta posjetilaca s ovog područja.

 

Nagrade i priznanja

Od osnivanja Javnog preduzeća, u periodu od četiri i po godine, nacionalni park je ostvario izvanredne poslovne rezultate, te iz godine u godinu bilježi vidljive pomake.

 

“Prvi smo dobitnici Evropskog certifikata za održivi turizam, čime smo se pozicionirali na turističku kartu svijeta kad se radi o zaštićenim područjima, što posjetiocima Parka garantira određene ekološke standarde koje taj certifikat podrazumijeva. Također, Centar za istraživanje i razvoj BiH nedavno je ovo preduzeće svrstao na listu 50 najuspješnijih kompanija u BiH, a Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH iz juna 2015. godinesvrstano je na listu koja broji 21 najvažnije preduzeće za FBiH. Na listi su još kompanije kakve su BH Telecom, JP Elekroprivreda BiH, Autoceste FBiH…”, ističe Mulić te dodaje:

 

“NP ‘Una’ je u stalnoj saradnji s mnogim nevladinim organizacijama, domaćim i međunarodnim, s ciljem inkluzije lokalnog stanovništva u minimiziranje negativnih utjecaja na prirodu i kulturu ovog prostora, te zadovoljavanja lokalnih potreba i stjecanja koristi od zaštite okoliša. Posebno vrijedi istaći ekološko udruženje ‘Unski smaragdi’ koje već 26 godina radi na ostvarivanju ovih vrijednosti. Ekološka svijest stanovništva na ovom području je razvijenija nego u ostatku BiH, ali se trudimo da je podignemo na viši nivo.”

 

,Nacionalni park “Una” predstavlja jedno od strateških privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine, što znači da je Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH iz juna 2015. godine svrstano na listu koju čini 21 najvažnije preduzeće za FBiH. Na listi se još nalaze kompanije kakve su BH Telecom, JP Elekroprivreda BiH ili Autoceste FBiH.

 

Velik broj projekata

 

Mulić ističe ulaganje u putnu infrastrukturu kao prioritetne aktivnosti u narednom periodu, a njihovu realizaciju očekuje uz uključivanje svih relevantnih instanci vlasti.

 

“Dva su prioritetna projekta u ovom trenutku, a to su modernizacija i asfaltiranje prilaznih puteva koji vode prema vodopadu Štrbački buk kao jednoj od najatraktivnijih zona u cijelom parku, te nastavak već započetog asfaltiranja dionice Kulen-Vakuf – Martin Brod u dužini od četiri kilometra, što je veoma važno za razvoj južne zone u Nacionalnom parku”, ističe direktor NP “Una”.

una

Također, Svjetska organizacija za zaštitu prirode će putem regionalnog projekta pod nazivom “Zaštićena područja za prirodu i ljude” u naredne četiri godine provoditi aktivnosti za ekonomsko jačanje parka i razvijanje i ponudu novih turističkih proizvoda, a predviđeno je i osnivanje Foruma za održivi razvoj kao formalne i legalne platforme za održivi razvoj Nacionalnog parka “Una”. Vrijednost projekta je oko 650 hiljada maraka.

 

Saradnja s parkom “Plitvička jezera”

U susjednim zemljama postoje nacionalni parkovi koji vrlo uspješno posluju duži period, a saradnja s njima može samo pomoći.

“U proteklom periodu smo uradili mnogo na projektu povezivanja našeg Nacionalnog parka s Nacionalnim parkom ‘Plitvička jezera’ putem obnove starih šumskih i napuštenih staza i puteva, te smo napravili poveznicu između ova dva parka u vidu rekreativne biciklističke i pješačke staze, a službeno otvaranje je najavljeno za proljeće ove godine”, objašnjava naš sagovornik.

U oktobru je održana i prva zajednička sportsko-kulturna manifestacija “Hike & bike – zelena staza dva parka – NP Plitvička jezera i NP Una”, a koja je predstavljala probno korištenje staze mnogih aktivista. Blizina Nacionalnog parka “Plitvička jezera” predstavlja istovremeno i nedostatak i prednost za Nacionalni park “Una”. Dok bi graničenje sa daleko poznatijom i starijom turističkom destinacijom predstavljalo nedostatak NP “Una”, prednost bi se ogledala u dobroj povezanosti ovih područja, te nižim cijenama, što ovaj tek otkriveni dragulj u ovom dijelu Evrope čine još primamljivijim za ljubitelje prirode širom svijeta. Osim saradnje s NP “Plitvička jezera”, rukovodioci NP “Una” su uspostavili i veoma dobru saradnju s drugim parkovima, a u posljednje vrijeme je sve izraženija saradnja sa NP “Krka”.

 

Svijetla budućnost pred parkom

Mulić ističe da je posao koji je do sada urađen na unapređenju parka kod njegovih uposlenika i rukovodstva nametnuo obavezu da nastave raditi na razvijanju parka.

“Imamo viziju da u 2016. godini kreiramo što bolji ambijent u smislu širenja ponude i ostvarivanja većeg broja posjeta. Dugoročni cilj je potpuna samoodrživost, a to možemo postići postepenim unapređivanjem – povećavanjem prihoda povećavajući broja posjetilaca, izdavanjem dozvola i podržavanjem određenih aktivnosti poput mušičarenja, odnosno fly-fishinga, zatim tradicionalnog načina ribolova, kajakarenja i raftinga na divljim vodama ovoga područja, uvođenjem novih turističkih aranžmana poput turističkog voza kroz ‘Smaragdnu dolinu’, na relaciji od Bihaća do Martin Broda. Na nama je da svi zajednički nastavimo graditi i unapređivati Nacionalni park ‘Una’ koji jeste i mora da bude ponos ne samo Krajine već i cijele BiH”, istakao je za kraj razgovora Mulić.

 

Nema sumnje da je Nacionalni Park “Una” jedan od najsvjetlijih primjera kako se u Bosni i Hercegovini uz dobru volju mogu kreirati svjetske stvari, na koje ćemo biti ponosni. Ipak, dužnost očuvanja okoliša, ali i razvoja ove zemlje, leži na svima nama, a ako ne možemo praviti grandiozne projekte poput ovog parka, onda barem možemo urediti svoju okolinu, jer je i ona jednako značajna.

 

NP “Una” se prostire na 19.800 hektara i u cijelosti pripada teritoriju općine Bihać. Nacionalni park obuhvata prostor gornjeg toka rijeke Une, zatim područja kanjonskog dijela donjeg toka pritoke Unac, te međuprostor između Une i Unca. Veličanstveni vodopadi, visoki kanjoni, srednjovjekovne kule, šumska bogatstva, samo su dio raskošnog pejzaža ovog nacionalnog parka. Tri rijeke, Una, Unac i Krka, čine spoj raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika. Područje je nastanjeno još od prahistorije, zatim antičkih vremena, srednjeg vijeka pa sve do današnjih dana. Svjedoci tih vremena su ostaci brojnih utvrda i primitivnih naselja, te do danas očuvanih bosanskih srednjovjekovnih gradova. Najznačajniji takvi spomenici su stari bosanski grad Ostrovica, grad Rmanj, Džamija Sultana Ahmeda I, te kasnosrednjovjekovni grad Orašac. Osim bogatog kulturno-historijskog naslijeđa treba istaći i najveće atrakcije na prostoru Nacionalnog parka, a to su vodopad Štrbački buk, visine 24 metra, te sedreno područje brojnih slapova u Martin Brodu. U zoni vodopada i slapova odvijaju se i zanimljive turističke aktivnosti kakve su rafting, kajak, kanu, te posebne vrsta ronjenja, a sigurno nećemo pogriješiti ako kažemo da imamo najljepši vodopad u ovom dijelu Evrope.

Izvor: NovoVrijeme.ba, e-Turizam