Rječnik termina i skraćenica |
|
Pretraživanje |
|
|
|
| H |
| Strna: 1 |
| Hidrobiologija | (grč. hydor - voda, bios - život, logos - nauka). Nauka o vodenim ekosistemima u kojima istražuje njihovu strukturu i funkcije; proučava fizičke, hemijske i biološke karakteristike hidrosfere, uticaje koje vodena sredina ima na živi svet kao i međusobne uticaje vodenih organizmama. Hidrobiologija izučava i karakteristike i prilagođenosti pojedinih vodenih organizama (biljaka i životinja) uslovima staništa, njihovu prostornu i vremensku distribuciju. Hidrobiologija obuhvata okeanologiju (proučava Svetsko more) i limnologiju (proučava kopnene, uglavnom slatke vode). Okeanografska istraživanja spadaju u red najsloženijih i najskupljih ekoloških istraživanja koja intenzivno izvode uglavnom ekonomski najrazvijenije i najbogatije zemlje. Pioniri hidrobioloških istraživanja u Srbiji bili su akademici i profesori beogradskog Univerziteta Siniša Stanković i Stevan Jakovljević, kao i dr Đorđe Protić.. Oni su u periodu od 1930. do 1940. godine objavili nekoliko hidroloških studija o biocenozama kanala Vojvodine, jugoslvenskog dela Dunava (Protić) i akvatičnih biotopa okoline Beograda (Stanković, Jakovljević). Posle Drugog sv. rata Beograd i Novi Sad postaju centri razvoja hidrobiološke nauke i rasadnici kadrova. Među hidrobiolozima, osim pomenutih, razvoju hidrobiologije u Srbiji posebno su doprineli prof. dr Milika Pljakić, prof. dr Milorad Janković, prof. dr Pavle Radoman, naučni savetnik dr Mirjana Janković, prof. dr Vlasta Pujin, dr Anđelija Živković, Darinka Milovanović, dr Radomir Nedeljković, dr Desanka Vunjak, naučni savetnik dr Draga Janković, prof. dr Vera Tutundžić, prof. dr Jelena Blaženčić, prof. dr Magdalena Marinček
|
| | |
| Hidrogeografski objekti | Vodeni objekti značajni po količini vode, režimu rada i živopisnom izgledu (izvori, kraška vrela, vodotoci, jezera)
|
| | |
| Hipolimnion | Voda ispod termokline (v. "Termoklina") u temperaturno stratifikovanim vodenim basenima. Predstavlja dubok, hladan i relativno miran sloj vode koji se proteže do dna vodenog basena
|
| | |
| Hladna monomiktička jezera | Tip jezera sa vodom čija temperatura nikad ne prelazi 4°C, kod kojih do cirkulacije (v. "Cirkulacija") dolazi jednom godišnje - tokom leta na temperaturi od ili ispod 4°C. Relativno retka jezera koja se sreću samo na Arktiku i u viskokim planinama. v. i "Temperaturna stratifikacija"
|
| | |
| Holomiktička jezera | Jezera kod kojih se u određenom periodu godine uspostavlja cirkulacija (v. "Cirkulacija") celog vodenog stuba. U zavisnosti od tipa temperaturne stratifikacije (v. "Temperaturna stratifikacija") do cirkulacije dolazi jednom (v. "Hladna monomiktička jezera", "Topla monomiktička jezera" i "Oligomiktička jezera"), dva puta (v. "Dimiktička jezera") ili više puta tokom godine (v. "Polimiktička jezera")
|
| | |
| HUPA | (akr. Od Hrvatsko udruženje putničkih agencija), strukovna udruga pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u koju se obavezno učlanjuju sve putničke agencije koje su registrirane za obavljanje poslova putničke agencije u hrvatskoj. Udruga je osnovana 1994. Godine, a danas broji oko 800 članica. Katedra za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i HUPA zajednički svake druge godine organiziraju u Zagrebu savjetovanje putničkih agencija na kojem se raspravlja o problemima turističkog posredovanja u Hrvatskoj. Prvo savjetovanje održano je 1995. Godine.
|
| | |
|