Strategija razvoja naše elitne turističke grane. U planu je gradnja 15.000 novih vezova, koji bi hrvatskom turizmu za deset godina trebali donositi godišnji prihod od 15 milijardi kuna. Nautički turizam elitni je dio naše turističke ponude koji je u 2009. ostvario prihod od oko 700 milijuna eura, što je više od 10 posto cjelokupnog hrvatskog turističkog prihoda.

 

U svjetskoj gospodarskoj krizi još se jednom potvrdilo da je upravo nautički turizam najžilaviji dio turističke ponude, jer nautičari su uglavnom imućniji ljudi, što se očituje iz činjenice da nautički gost u Hrvatskoj prosječno dnevno potroši 100 eura, dok ostali gosti troše oko 55 eura.

Hrvatska raspolaže s 97 luka nautičkog turizma, od toga 56 marina u kojima je 17.000 vezova, a prema strategiji razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj od 2009. do 2019., u planu je gradnja 15.000 novih vezova, i to 5000 u postojećim lukama, zatim 5000 u novim marinama koje bi se trebale graditi na našoj obali i otocima, te, na kraju, 5000 vezova na kopnu. To povećanje broja vezova i gradnja prateće infrastrukture trebala bi hrvatskom turizmu za deset godina donositi godišnji prihod od nautičara u visini 15 milijardi kuna.

Uz nautički turizam usko je vezana i mala brodogradnja, koja godišnje izveze plovila u vrijednosti većoj od 80 milijuna eura. Za nautički imidž važno je jedrenje, a Hrvatska je posljednjih godina zavladala svjetskim i europskim jedrenjem, te ima nekoliko aktualnih svjetskih prvaka - Tinu Mihelić (Laser Radial), Šimu Fantelu i Igora Marenića (klasa 470), treći na svijetu u klasi "Finn" je Ivan Kljaković Gašpić.

Potpredsjednik Udruge hrvatskih marina Krešimir Žic, iz marine >Punat<, napominje da je u nautičkom turizmu broj noćenja slab pokazatelj prihoda, jer, primjerice, jedan bogati nautičar troši više nego desetak gostiju koji su unajmili jedrilicu, što im je nerijetko isplativije nego unajmiti apartman na kopnu. Žic kaže da većinu gostiju marina čine stacionarni gosti, koji godišnji vez plaćaju zaključno s 1. travnjem, odnosno prije početka glavne turističke sezone, i marine s tim uglavnom nemaju većih problema.

Treba uzeti u obzir i to da je koncesija za upravljanje marinom "Punat" na razdoblje od 32 godine dobivena 2000. godine, što govori da još nema mnogo vremena za realizaciju zacrtanog plana povećanja broja vezova. Spomenuta marina je u 2009. ostvarila 12 posto veći financijski prihod nego godinu prije, a Žic vjeruje da će i ove godine biti barem jednako uspješni.

ACI je u 2009. ostvario ukupan prihod od 172,5 milijuna kuna, što je osam milijuna kuna više nego 2008. Pritom je ostvarena neto dobit od 17,6 milijuna kuna, što je 6,6 milijuna kuna više nego godinu prije, a čak za 91 posto više od planirane neto dobiti za prošlu godinu.

ACI je lani smanjio troškove poslovanja za 11,4 milijuna kuna, što je za čak 5,8 milijuna kuna više od zacrtanog. U 2010. ACI će u daljnju modernizaciju i povećanje kvalitete usluga u svojim marinama uložiti 53,6 milijuna kuna, i to bez kreditnih zaduženja. U poboljšanje kvalitete usluga u pedesetak naših marina prošle godine uloženo je 120 milijuna kuna, što je razlog da imamo sve više zadovoljnih nautičara koji su spremni bez pogovora platiti kvalitetnu uslugu. Naposljetku, nautičari su jedini gosti koji se ne bune na podizanje cijene usluga u našim marinama, jer to u većini slučajeva prati i odgovarajuća kvaliteta.

Marina "Punat" je za ovu godinu povisila cijene usluga za pet posto, te sada godišnji vez u moru za plovilo dužine od 11-12 metara, kakvih je 80 posto u toj marini, stoji 4580 eura, a na kopnu 3130 eura. Ta najstarija hrvatska marina po cijeni veza ubraja se među pet, šest najskupljih u Hrvatskoj, a cijena veza za spomenutu dužinu broda je i do 50 posto viša, odnosno isto toliko niža, u drugim našim marinama. Treba reći da je navedena cijena nešto viša nego u nekim talijanskim marinama na Jadranu. Marina "Punat" ima 850 vezova u moru i 350 mjesta za odlaganje brodova na kopnu, a cilj im je povećati kapacitet na tisuću vezova u moru. To je velika investicija, koja se može isplatiti nakon 10 do 15 godina.

S 21 marinom ACI je jedan od najvećih nautičkih sustava na Sredozemlju, u kojemu je na osnovi godišnjeg veza u 2009. realiziran prihod u iznosu od 84,8 milijuna kuna, što je 12 posto više nego u 2008. Na godišnjem vezu u ACI-jevim marinama su na kraju prošle godine imali 3706 plovila, što je dva posto manje nego 2008. Taj "minus" je rezultat povećanja dužine plovila; naime, nova plovila su sve veća, zauzimaju sve više mjesta, a pritom je financijski učinak bolji. U tranzitu plovila ACI-jeve marine ostvarile su prihod od 46,2 milijuna kuna, što je tri posto više nego u 2008.

Hrvatska ima 1850 otoka, otočića, grebena i hridi, koji nisu arhitektonski unakaženi gradnjom luka namijenjenih nautičkom turizmu, kao što se to, primjerice, dogodilo na španjolskoj i francuskoj obali. Ta netaknuta i očuvana priroda naš dio Jadrana čini najprivlačnijim "butik morem" na svijetu. Gradnja spomenutih novih 15.000 vezova, što će biti usklađeno s prostornim planovima naših priobalnih županija, samo će pridonijeti poboljšanju kvalitete naše nautičke ponude, jer će se tako, između ostalog, stati na kraj nekontroliranom sidrenju i vezivanju plovila po uvalama te "gusarskom" načinu naplaćivanja takvih vezova, što danas narušava ugled naše turističke ponude.